Župni pjevači u Brelima

Na poziv župnika iz Brela don Stjepana Lončara, naš veliki župni zbor, dio dječijeg zbora zajedno sa župnikom i sestrama Bibijanom i Dominikom, pošli smo u župu Brela.

Usput smo posjetili i čuveno Gospino svetiše Vepric u blizini Makarske. Budući da smo došli u Brela malo ranije neki su se  uspjeli i okupati, a neki su šetali i razgledavali ljepote ovog doista prelijepog turističkog mjesta.

 Brela 1 Župna crkva u Brelima posvećena je Svetom Stjepanu prvomučeniku, osim župne crkve u župi Brela u mjestu Soline nalazi se prelijepa crkvica koja ove godine slavi 300 godina od izgradnje. To je zavjetna crkva sagrađena u znak zahvalnosti za veliku pobjedu kršćanske vojske nad Turcima 1715.god. kod Sinja. Upravo zbog toga, makarski biskup Nikola Bjanković je tu crkvu nazvao crkvom „Gospe od Pobjede“.

Crkvena lađa je duga 10 metara, a široka 6 metara. Pokrajne kapele su dimenzija 2,75 x 4,40 metara, tako da s pokrajnim kapelama širina crkve iznosi 11,50 m. Na istočnom kraku crkve je zvonik s tupim krovom koji leži na osam stupova. Crkva ima tlocrt u obliku križa. Niša svetišta, gdje je oltar s okruglom apsidom, izvana je duga 2,20 m.

Crkveni pod je ponovno popločan 1888.god i tada je pred oltarom postavljena ploča na kojoj piše da je tu “utroba S. B. Nikole Bjankovića”.

Kako nema blagdana “Gospe od Pobjede”, glavna svečanost u toj crkvi je na blagdan „Gospe od Karmela“. Vrijedni župnik svake godine priredi i trodnevnicu uoči blagdana „Gospe Karmelske“.

Naš župni zbor je svojim pjevanjem uzveličao drugu večer trodnevnice. U ovoj crkvi župnik iz Brela slavi svake nedjelje svetu misu.

Brela 2Od kuda naziv Gospa Karmelska . Karmel je brdo u Palestini uz obalu Sredozemnoga mora mjesto je odakle je Ilija prorok branio vjeru u Izraelu. U Starom Zavjetu spominje se kao mjesto gdje je prorok Ilija izazvao 450 Baalovih proroka da vide koji će Bog uspjeti zapaliti žrtvenu vatru, što je završilo Ilijinom i Jahveovom pobjedom[.

Karmel je i mjesto na kojem je za vrijeme križarskih ratova 1155. godine križar Bertold iz Kalabrije osnovao i po kome je nazvao crkveni red – Karmelićani. U doba križarskih ratova počeli su se skupljati u zajednice na Karmelu pobožni muževi da tu u pokori i molitvi, pod zaštitom Blažene Djevice Marije, služe Bogu. Za njih je prvo pravilo sastavio sveti Albert, jeruzalemski patrijarh 1209. godine. Po gori Karmelu i kapeli Blažene Djevice Marije ovi su se redovnici nazvali “Braća Blažene Djevice Marije od gore Karmela”.

U karmelićanskoj crkvi u Haifi razni natpisi uklesani u mramor i danas svjedoče o postanku karmelskoga reda. Regula Karmelićana iz 1281. godine se izravno odnosi na prastaru hebrejsku pustinjsku tradiciju na Karmelu:

„ Od tada, kada su proroci Ilija i Elizej pobožno živjeli na gori Karmelu, svetih otaca, Starog i Novog zavjeta bez prestanka će živjeti zavidnim načinom života u pokori u blizini svetog Ilijinog izvora.“


Potoci, 2015.


Warning: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable in /home/zupapoto/public_html/wp-includes/class-wp-comment-query.php on line 405