Bogoslovi u Potocima

bogosloviPod riječ bogoslov mislimo na svećeničkog kandidata- studenta teologije. Uz redovni studij, godišnje duhovne vježbe su jedna od važnih točaka u odgoju jednog svećeničkog kandidata. Zato su dijecezanski bogoslovi sarajevske Bogoslovije, njih dvadeset i četvorica, došli 10. listopada 2019. na duhovne vježbe u Emaus, s duhovnikom don Milenkom Krešićem, svećenikom Trebinjske biskupije i profesorom Crkvene povijesti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu. Trodnevne duhovne vježbe predvodio je fra Damir Pavić, tajnik Franjevačke provincije Bosne Srebrene. Fra Damir je svaki dan obrađivao po jednu temu, koju je smatrao bitnom u svećeničkom odgoju. Bogoslovi su nakon svakog predavanja mogli u šetnji razmišljati o izrečenom u prekrasnom ambijentu vrta Emausa i naše župne crkve. U subotu 12. listopada svetu Misu je predvodio msgr. Ratko Perić, naš mostarski biskup, koji je također uputio prigodno razmišljanje bogoslovima. Posljednjeg dana duhovnih vježbi u nedjelju 13. listopada naš župnik don Josip pozvao je duhovnika, bogoslove i predvoditelja duhovnih vježbi, da se pridruže vjerničkom puku na nedjeljnoj župnoj Misi. Svetu Misu je predvodio i propovijedao fra Damir, uz koncelebraciju duhovnika don Milenka i našeg župnika. Misu su naizmjenično pjevali bogoslovi i naš veliki župni zbor. Ostali smo ugodno iznenađeni bogoslovskim prekrasnim pjevanjem. Župnik se na kraju svete Mise zahvalio dragim gostima, napomenuvši da je i naša župa Potoci iznjedrila petoricu svećenika od kojih je jedan don Marko Perić, bio i kotorski biskup. Don Josip je s ponosom naglasio da je i sam bio u sarajevskoj bogosloviji četiri  godine i da iz tog vremena nosi prekrasne uspomene.  Bogoslovija u Sarajevu pripada Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Gradnja samog objekta počela je 11. travnja 1892. Arhitekt je bio čuveni Josip Vancaš. Objekt je bio završen za godinu dana. Tako su bogoslovi i profesori 1. rujna 1893. preselili iz travničkog sjemeništa u Sarajevo. Bogoslovija je djelovala sve do 1944. godine, kad u zgradu ulazi  vojno zapovjedništvo Trećeg Reicha te dio zgrade pretvara u bolnicu. Odlazak njemačkih vojnika nažalost nije značio da će  bogoslovija  nastaviti s radom. Po preuzimanju vlasti od strane jugokomunista dio zgrade je nacionaliziran i isti drugovi, na sam Božić 1946. godine zabranjuju rad bogoslovije. Takvo stanje je trajalo do 1969. godine, kada nadbiskup Smiljan Čekada u jednom dijelu zgrade obnavlja rad bogoslovije, a drugi dio zgrade koji je ostao nacionaliziran, crkvene su vlasti 1972. godine u pregovoru s državom morale otkupiti. Zamislite te pravde, kupuješ svoje!  Eto,  za takvim vremenima i danas još mnogi plaču, pričajući bajke o pravdi i blagostanju tih crvenih vremena. Bogoslovno sjemenište je 1980. preimenovano u Vrhbosansku katoličku bogosloviju. Za vrijeme posljednjeg rata bogoslovija je izmještena na Brač u dominikanski samostan u Bolu. Prestankom rata zgrada je obnovljena, a cijela se ustanova vratila u Sarajevo 16. listopada 1996. godine.

Gospodine daj nam svetih i vjernih svećenika!


Warning: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable in /home/zupapoto/public_html/wp-includes/class-wp-comment-query.php on line 405